Recept za moju kuhinju

Gusto i TV kuhar Vjeko Kramer vam predstavljaju recepte za ukusna predjela, glavna jela i deserte iz emisije „Lonci i poklopci”

PREDJELA

1. Pureća proljetna salata

Sastojci: 300 g purećih prsa, 200 g šampinjona, ½ kg miješane salate, 1 krastavac, 10 rotkvica, 1 mrkva, 3 paprike u boji, maslinovo ulje, aceto balsamico, so i biber

Priprema: Salatu operite i ocijedite. Puretinu nasijecite na tanke trakice i grilajte. Šampinjone presijecite na polovine i grilajte, pa pomiješajte s puretinom. Krastavac, mrkvu, rotkvice i paprike u boji nasijecite na tanke prutiće i pomiješajte. Zatim složite podlogu od zelene salate, na nju složite mješavinu povrća sječenog na prutiće, a na sve to grilanu puretinu i gljive. Sve začinite dresingom.

Vjeko kaže: Najvažnija prednost puretine je to da je odličan izvor proteina, a opet sadrži upola manje masnoća od ostalih mesa koja su nam često dostupna, tipa crvenih mesa. Meso puretine ima manje masnoća od svinjetine ili govedine, te guske, patke ili pilećeg mesa. Zanimljivo je kod puretine i to što je izvrstan izvor minerala selena. To je esencijalni mineral koji sudjeluje u mnogim metaboličkim reakcijama, kao i u odbrambenom sustavu. Smatra se da selen potiče popravak DNA i sintezu oštećenih ćelija te na taj način sprečava rast ćelija raka.

2. Pire krompir s bijelim lukom

Sastojci: 1 kg krompira, 2 glavice bijelog luka, 100 g maslaca, 2 dl mlijeka, so i bijeli biber

Priprema: Krompir ogulite, isijecite na odgovarajuće kocke i skuhajte u slanoj vodi. Bijeli luk ogulite i stavite u kipuću vodu na 2 minute. Maslac otopite u tavi i na  njemu na laganoj vatri sotirajte blanširani bijeli luk nekoliko minuta. Krompir ocijedite i izmiksajte polako mu dodajući otopljeni maslac s bijelim lukom i mlijekom, te začinite solju i bijelim biberom. Poslužite vruće uz mesno pečenje.

Vjeko kaže: Krompir u svom sastavu sadrži tvari koje odlično djeluju na čovjekovo zdravlje te pomažu u liječenju bolesti nastalih usljed poremećaja izmjene tvari, kao što su giht, artritis i reuma. U narodnoj medicini krompir se upotrebljava kao ljekovito sredstvo kod reumatizma, upale zglobova, visoke temperature, opekotina i ozeblina. U slučaju ozeblina radi se smjesa slična pire krompiru kojom zagrijavamo ozljedu ili je hladimo sirovim naribanim krompirom.

GLAVNA JELA

1. Pohovani pureći odrezak u bademima

Sastojci: 700 g purećih prsa, 200 g topljenog sira, 3 jajeta, 100 g brašna, 50 g mljevenih badema, 150 g prezle

Priprema: Pureća prsa isijecite na tanje odreske pa ih uz pomoć čekića za meso lagano istanjite pazeći da ih ne probijete. Začinite ih solju i biberom te punite sirom, pa preklopite i panirajte. Zatim umutite jaja s malo brašna da dobijete gušću ljepljivu smjesu sličnu smjesi za palačinke. Odreske prvo uvaljajte u brašno zatim u umućena jaja i na kraju u mješavinu prezle s bademima i pržite u vrućem ulju dok ne dobiju zlatnožutu boju. Poslužite uz pire krompir i mrkvu na maslacu.

Vjeko kaže: Nisu bademi bez razloga dio tradicije u mnogim kulturama cijeloga svijeta. Negdje su simbol zdravlja, negdje plodnosti, negdje dugovječnosti i vjerujte u tome ima puno istine. Bademi su bogati nekim tvarima koje su nužne za uspješno funkcioniranje našeg organizma. Bakar, kalcij, mangan, bjelančevine, ulja - svi ti sastojci čine bademe neophodnima u našoj ishrani.

2. Pita s gljivama

Sastojci: ½ kg jufke (heljdine), 250 g šampinjona, 250 g bukovača ili neke druge gljive, 250 g prase, 3 češnja bijelog luka, 50 g riže, 50 g heljde, so i biber, ulje

Priprema: Skuhajte rižu i heljdu u istom loncu i začinite solju i biberom. Prasu operite i isijecite na kolutiće, a gljive na listiće pa zajedno propirjajte na malo ulja. Začinite solju, biberom i usitnjenim bijelim lukom, pa pomiješajte s kuhanom rižom i heljdom. Slažite po 3 jufke ako su tanje ili 2 ako su deblje i poprskajte ih vodom i uljem pa premažite filom, zarolajte i slažite u nauljenu tepsiju, te pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na oko 180°C 30-ak minuta.

Vjeko kaže: Zbog hranjivih sjemenki heljdu svrstavamo najčešće u žitarice, iako botanički pripada kategoriji zeljastog povrća. Heljda je nekada, uz krompir, bila osnovna seljačka hrana, budući da je vrlo jednostavna za uzgoj jer uspijeva na siromašnoj, jako pjeskovitoj zemlji s dosta vlage. Danas je ova namirnica pomalo zaboravljena, vrlo rijetko se koristi u svakodnevnoj prehrani. Na sreću u posljednje vrijeme jača svijest o zdravoj prehrani i heljda ponovno dobija na važnosti jer je vrlo zdrava i korisna namirnica. Kako sadrži rutin koji je prirodan antioksidans, znanstvena istraživanja su dokazala da zastupljenost heljde u svakodnevnoj prehrani uveliko pomaže u prevenciji dijabetesa i bolesti krvožilnog sustava. Također, čaj od heljde pomaže kod oporavka od zračenja i kemoterapije.

Gusto i TV kuhar Vjeko Kramer vam predstavljaju recepte za ukusna predjela, glavna jela i deserte iz emisije „Lonci i poklopci”

PREDJELA

1. Pureća proljetna salata

Sastojci: 300 g purećih prsa, 200 g šampinjona, ½ kg miješane salate, 1 krastavac, 10 rotkvica, 1 mrkva, 3 paprike u boji, maslinovo ulje, aceto balsamico, so i biber

Priprema: Salatu operite i ocijedite. Puretinu nasijecite na tanke trakice i grilajte. Šampinjone presijecite na polovine i grilajte, pa pomiješajte s puretinom. Krastavac, mrkvu, rotkvice i paprike u boji nasijecite na tanke prutiće i pomiješajte. Zatim složite podlogu od zelene salate, na nju složite mješavinu povrća sječenog na prutiće, a na sve to grilanu puretinu i gljive. Sve začinite dresingom.

Vjeko kaže: Najvažnija prednost puretine je to da je odličan izvor proteina, a opet sadrži upola manje masnoća od ostalih mesa koja su nam često dostupna, tipa crvenih mesa. Meso puretine ima manje masnoća od svinjetine ili govedine, te guske, patke ili pilećeg mesa. Zanimljivo je kod puretine i to što je izvrstan izvor minerala selena. To je esencijalni mineral koji sudjeluje u mnogim metaboličkim reakcijama, kao i u odbrambenom sustavu. Smatra se da selen potiče popravak DNA i sintezu oštećenih ćelija te na taj način sprečava rast ćelija raka.

2. Pire krompir s bijelim lukom

Sastojci: 1 kg krompira, 2 glavice bijelog luka, 100 g maslaca, 2 dl mlijeka, so i bijeli biber

Priprema: Krompir ogulite, isijecite na odgovarajuće kocke i skuhajte u slanoj vodi. Bijeli luk ogulite i stavite u kipuću vodu na 2 minute. Maslac otopite u tavi i na  njemu na laganoj vatri sotirajte blanširani bijeli luk nekoliko minuta. Krompir ocijedite i izmiksajte polako mu dodajući otopljeni maslac s bijelim lukom i mlijekom, te začinite solju i bijelim biberom. Poslužite vruće uz mesno pečenje.

Vjeko kaže: Krompir u svom sastavu sadrži tvari koje odlično djeluju na čovjekovo zdravlje te pomažu u liječenju bolesti nastalih usljed poremećaja izmjene tvari, kao što su giht, artritis i reuma. U narodnoj medicini krompir se upotrebljava kao ljekovito sredstvo kod reumatizma, upale zglobova, visoke temperature, opekotina i ozeblina. U slučaju ozeblina radi se smjesa slična pire krompiru kojom zagrijavamo ozljedu ili je hladimo sirovim naribanim krompirom.

GLAVNA JELA

1. Pohovani pureći odrezak u bademima

Sastojci: 700 g purećih prsa, 200 g topljenog sira, 3 jajeta, 100 g brašna, 50 g mljevenih badema, 150 g prezle

Priprema: Pureća prsa isijecite na tanje odreske pa ih uz pomoć čekića za meso lagano istanjite pazeći da ih ne probijete. Začinite ih solju i biberom te punite sirom, pa preklopite i panirajte. Zatim umutite jaja s malo brašna da dobijete gušću ljepljivu smjesu sličnu smjesi za palačinke. Odreske prvo uvaljajte u brašno zatim u umućena jaja i na kraju u mješavinu prezle s bademima i pržite u vrućem ulju dok ne dobiju zlatnožutu boju. Poslužite uz pire krompir i mrkvu na maslacu.

Vjeko kaže: Nisu bademi bez razloga dio tradicije u mnogim kulturama cijeloga svijeta. Negdje su simbol zdravlja, negdje plodnosti, negdje dugovječnosti i vjerujte u tome ima puno istine. Bademi su bogati nekim tvarima koje su nužne za uspješno funkcioniranje našeg organizma. Bakar, kalcij, mangan, bjelančevine, ulja - svi ti sastojci čine bademe neophodnima u našoj ishrani.

2. Pita s gljivama

Sastojci: ½ kg jufke (heljdine), 250 g šampinjona, 250 g bukovača ili neke druge gljive, 250 g prase, 3 češnja bijelog luka, 50 g riže, 50 g heljde, so i biber, ulje

Priprema: Skuhajte rižu i heljdu u istom loncu i začinite solju i biberom. Prasu operite i isijecite na kolutiće, a gljive na listiće pa zajedno propirjajte na malo ulja. Začinite solju, biberom i usitnjenim bijelim lukom, pa pomiješajte s kuhanom rižom i heljdom. Slažite po 3 jufke ako su tanje ili 2 ako su deblje i poprskajte ih vodom i uljem pa premažite filom, zarolajte i slažite u nauljenu tepsiju, te pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na oko 180°C 30-ak minuta.

Vjeko kaže: Zbog hranjivih sjemenki heljdu svrstavamo najčešće u žitarice, iako botanički pripada kategoriji zeljastog povrća. Heljda je nekada, uz krompir, bila osnovna seljačka hrana, budući da je vrlo jednostavna za uzgoj jer uspijeva na siromašnoj, jako pjeskovitoj zemlji s dosta vlage. Danas je ova namirnica pomalo zaboravljena, vrlo rijetko se koristi u svakodnevnoj prehrani. Na sreću u posljednje vrijeme jača svijest o zdravoj prehrani i heljda ponovno dobija na važnosti jer je vrlo zdrava i korisna namirnica. Kako sadrži rutin koji je prirodan antioksidans, znanstvena istraživanja su dokazala da zastupljenost heljde u svakodnevnoj prehrani uveliko pomaže u prevenciji dijabetesa i bolesti krvožilnog sustava. Također, čaj od heljde pomaže kod oporavka od zračenja i kemoterapije.

Gusto i TV kuhar Vjeko Kramer vam predstavljaju recepte za ukusna predjela, glavna jela i deserte iz emisije „Lonci i poklopci”

PREDJELA

1. Juha s jogurtom

Sastojci: ½ l jogurta, 2 l temeljca, 6 kašika ulja, 3 kašike glatkog brašna, 1 kašika paprene metvice

Priprema: Jogurtu uz miješanje ulijte goveđi ili pileći temeljac i miješajte dok se tekućina ne ujednači gustoćom i bojom. Na ulju popržite brašno kao kada radite zapršku, dolijte mješavinu jogurta i temeljca i miješajte dok ne prokuha. Prilikom serviranja dekorirajte sitno sjeckanom metvicom. U juhu ne biste trebali dodavati nikakave priloge, ali ako ste ljubitelj možete ukuhati tarhanu.

Vjeko kaže: Mlijeko i jogurt su najpoznatiji po sadržaju minerala kalcija koji održava jačinu i gustoću kostiju. Kalcij i fosfor se vežu u kompleks koji kostima daje strukturu. Kalcij iz mlijeka bolje se asimilira u organizmu nego iz drugih namirnica. Nedavne studije otkrile su da kalcij štiti ćelije debelog crijeva od tvari koje uzrokuju rak, sprečava slabljenje kostiju tokom menopauze ili kod bolesti kao što je reumatoidni artritis. Ublažava simptome PMS-a, pomaže u sprečavanju migrene i dječije pretilosti, a kod odraslih pomaže u gubitku težine, osobito u struku. Kalcijem bogati mliječni proizvodi utječu na brzu potrošnju masti nakon obroka.                                                                                                                                      Vitamin D, u suradnji s hormonima, održava optimalnu razinu kalcija u krvi. Također sudjeluje u regulaciji stvaranja i rasta ćelija, što upućuje na to da vitamin D ima ulogu u prevenciji i tretmanu raznih oblika raka. Kravlje mlijeko i fermentirani proizvodi, kao što je jogurt, sadrže laktoferin, protein koji potiče rast i aktivnost osteoblasta (koštanih ćelija), a u isto vrijeme usporava razgradnju kostiju za 50-70%, smanjuje stvaranje osteoklasta (ćelija odgovornih za razlaganje kostiju), te potiče rast kronocita, ćelija za izgradnju hrskavice. Učinci proteina ovise o dozi - veće doze mogu povećati učinkovitost i do 5 puta.

2. Riblji štapići

Sastojci: 3 fileta oslića, 2 glavice luka, suhi kruh i 2 dl temeljca, 4 jaja, peršunov list, so, biber, kim, pinjoli, ½  šoljice brašna, 1 šoljica prezle, 1 kašika light začina

Priprema: Ribu skuhajte sa glavicom luka. Zatim je procijedite i iskidajte na komadiće, dodajte kruh namočen u juhi i 2 jajeta pa začinite solju, biberom i peršunovim listom. Smjesu izmiksajte u blenderu i od nje pravite štapiće veličine kažiprsta. Uvaljajte u brašno, pa jaja, onda prezlu i pržite u dubokoj masnoći.

Vjeko kaže: Oslić je morska riba sive boje i snažnih čeljusti. Može imati težinu veću od 10 kg i dužinu do 1,25 m. Živi u morskim dubinama (od 100 do 300 m) sjevernog Jadrana, zapadnog dijela Atlantika do Islanda te uz afričku i sjevernoameričku obalu. Oslić ima bijelo mekano i sočno meso, izvrsnog je okusa i lako probavljivo.

Riba je jedna od najznačajnijih namirnica u ljudskoj prehrani, a morska riba ujedno je prepoznatljivo temeljno obilježje mediteranske prehrane kao modela zdrave prehrane. Po svojoj strukturi spada u dijetetske namirnice jer ima malu količinu masnoće, a time i manju energetsku vrijednost. Zbog toga se može uklopiti u bilo koju vrstu dijete, kao i u bolesničku prehranu. Energetska vrijednost oslića iznosi  368 kcal na 100 g svježe namirnice.

U nutritivnom pogledu riba je iznimno važan izvor bjelančevina, koje se u usporedbi s bjelančevinama mesa odlikuju lakšom probavljivošću (sadrže manje kolagena), boljom iskoristivošću, te povoljnijim aminokiselinskim sastavom (posebice kad su u pitanju esencijalne aminokiseline).

GLAVNA JELA

1. Pileće ćufte

Sastojci: 250 g kokošjeg mesa, 250 g teletine, 1 kašika kosanih pistacija, 2 kašike slatkog vrhnja, malo šećera, malo šafrana, 2 šoljice pileće juhe, 2 kašike kiselog vrhnja, so, biber, 1 kašika Light začina, sok 1 limuna, 2 kašike badema, 2 kašike kosanih pistacija

Priprema: Kokošje meso i teletinu sameljite, pa to onda zajedno s kosanim pistacijama, slatkim vrhnjem i malo šećera obradite u avanu. Iz dobivene mase pravite okruglice veličine jajeta i stavljajte s malo šafrana u pileću juhu i prokuhajte. Zatim ih ocijedite i ostavite na toplom. Od preostale juhe skuhajte umak, kojem ćete dodati vrhnje, so i limunov sok. Okruglice zatim stavite u umak i još 10 minuta lagano kuhajte. Servirajte ih s mnogo kosanih pistacija i badema, a kao prilog poslužite rižu s graškom.

Vjeko kaže: Teleće meso građeno je od mišića svijetloružičaste do sivkastoružičaste boje, nježne konzistencije i fine strukture, gotovo bez potkožnih masnih naslaga, s bijelim ili bijeloružičastim čvrstim unutarnjim masnim naslagama. Vezivna tkiva su mekana i nježna.

Teletina u usporedbi s vrstama mesa koje se najčešće konzumiraju ima brojne prednosti. Za razliku od govedine, svinjetine i janjetine ima znatno nižu energetsku vrijednost, a veći udio visokokvalitetnih proteina uz manji udio masti, pa se može usporediti s mesom kunića ili piletinom. Zbog tih karakteristika izvrsno se uklapa u preporuke vodećih institucija za prehranu.
Teletina je izvrstan izvor minerala cinka koji sudjeluje u reguliranju mnogih genetičkih aktivnosti, razine šećera u krvi i brzine stvaranja i korištenja energije, tj. metaboličkih procesa. Ujedno je dobar izvor bakra, esencijalnog elementa mnogih enzima, što znači da sudjeluje u brojnim raznolikim fiziološkim reakcijama kao što su uklanjanje štetnih slobodnih radikala, razvoj kosti i vezivnog tkiva, proizvodnja pigmenta kože i kose. Selen kojeg nalazimo u teletini sprečava štetno djelovanje kisika, tj. oksidativni stres zajedničkim djelovanjem s vitaminom E, vitaminom C, niacinom i glutationom.

2. Složenac od tikvica

Sastojci: ½ kg mljevene janjetine/junetine, 1 glavica crvenog luka i 4 mlade tikvice, 1 šoljica kuhane riže i 3 paradajza, so, biber i usitnjena metvica, 1 kašika light začina, 2 jajeta, 2 dl kiselog vrhnja i 2 kašike brašna

Priprema: Tikvice izrežite na ploške, posolite i izgrilajte na malo ulja u gril tavi. Janjetinu ispirjajte na malo ulja i sitno sjeckanom crvenom luku, pa pomiješajte sa skuhanom rižom i začinite solju, biberom i metvicom. Umutite jaja i kiselo vrhnje s brašnom. Grilane tikvice složite na dno vatrostalne tepsije i prekrijte pirjanim mesom, zatim na meso složite na ploške sječeni paradajz i preko prelijte masu od jaja i vrhnja, pa sve pecite u zagrijanoj pećnici na oko 180°C oko 30-ak minuta.

Vjeko kaže: Janjetina spada među najukusnije i najbolje vrste mesa. Meso je po okusu vrlo slično jaretini. Sadrži lako probavljive proteine koji ne opterećuju naš metabolizam. Zbog niskog sadržaja vezivnog tkiva, proteini u janjećem mesu lakše su probavljivi i upravo zbog toga imaju prednost pred proteinima iz teletine i piletine.

Janjetina sadrži sve vitamine i minerale u optimalnim količinama. Lakše je probavljiva od govedine i ovčetine. Kuhana janjetina sadrži manje kolesterola nego piletina ili pureći batak. S obzirom na sastav i karakteristike mesa, preporučuje se bolesnicima koji imaju problema s kolesterolom, srčanim bolesnicima, bolesnicima s lošom krvnom slikom i naročito se preporučuje kao prva vrsta mesa koje se uvodi u jelovnik devetomjesečnih beba.

Tikvice sadrže raznovrsne nutrijente koji potiču zdravlje organizma. Visok udio vode čini tikvice idealnom namirnicom za dijetu, a za potpuno iskorištenje ljekovitih svojstva, preporuča se konzumirati tikvice s korom. Dijetalna vlakna, koja se uglavnom nalaze u kori, reduciraju visoke količine kolesterola te štite srčano-krvožilni sistem. Istraživanja su utvrdila da fitonutrijenti u soku tikvica imaju antikancerogena svojstva jer sprečavaju mutaciju ćelija. Ekstrakti tikvica reduciraju simptome benigne hipertrofije prostate, a taj se učinak pojačava u kombinaciji s drugim povrćem.

DESERTI

1. Zapečena sutlija

Sastojci: 1,5 l mlijeka, 1,5 šoljica šećera, 1 šoljica riže, ¼  šoljice gustina, malo soli i cimeta

Priprema: Rižu prokuhajte u 1 ½  čaši vode, nakon 5 minuta dodajte mlijeko i so. Zakuhajte i ostavite na laganoj vatri. U posebnoj posudi gustin razmutite sa vodom i polako dodajte u kipuće mlijeko, te miješajte nekoliko minuta na laganoj vatri. Dodajte šećer na kraju neprestano mješajući pa podijelite u zdjelice. Možete ih peći pojedinačno ili u vatrostalnoj posudi nekoliko minuta, dok se ne uhvati zlatnosmeđa kora. Prije posluživanja ohladite.

Vjeko kaže: Riža se po svojim svojstvima ubraja u dijetalne namirnice. Hranjiva je i lako probavljiva. Škrob riže već se u ustima pomoću sline pretvara u šećer, a u želucu ostaje samo dva sata, gdje se gotovo potpuno razgrađuje. Brzo donosi energiju, dobro djeluje na crijevnu floru i nikada ne izaziva alergije. Budući da ne sadrži gluten, važan je dio bezglutenske dijete.

2. Vjekine smokvice

Sastojci: 100 g suhih smokvi, 100 g suhih šljiva, 100 g mljevenih lješnika, 50 g kokosovog brašna, 3 kašike meda, cimet

Priprema: Suhe smokve i šljive izmiksajte pa im dodajte kokos i mljevene lješnike, te zasladite medom i začinite cimetom. Od smjese napravite male kuglice koje možete uvaljati ili u kokosovo brašno ili pržene lješnike.

Vjeko kaže: Redovitim konzumiranjem lješnika organizmu osiguravate ljekovite tvari koje snižavaju nivo kolesterola u krvi, šire krvne žile, štite srčani mišić, snižavaju krvni tlak, te smanjuju rizik od angine i srčanog udara i štite od anemije. Iako se iz nutritivnih podataka uočava da je sadržaj masti visok, treba naglasiti da se u najvećem postotku radi o mono i polinezasićenim mastima. Polinezasićene masti spadaju u grupu omega-3 i omega-6 masnih kiselina, koje djeluju na snižavanje ukupnog i LDL kolesterola i inhibiraju nakupljanje masti na stijenkama arterija. Radi što bolje iskoristivosti ljekovitih tvari, lješnike preporučujemo konzumirati sirove, neoljuštene jer se prženjem znatno umanjuje njihovo ljekovito djelovanje. Tako primjerice tanka kožica na površini ploda sadrži polifenole koji reduciraju rizik od srčanih oboljenja.

Gusto i TV kuhar Vjeko Kramer vam predstavljaju recepte za ukusna predjela, glavna jela i deserte iz emisije „Lonci i poklopci”

PREDJELA

1. Hladna juha od krompira

Sastojci: 300 g krompira, 1 šoljica mlijeka, so, biber, 1 kašika Light začina, mljevena paprika, sok ¼ limuna

Priprema: Krompir ogulite, izrežite u sitne komade i kuhajte dok ne bude sasvim mekan. Zatim ga pomiješajte sa mlijekom, posolite, pobiberite i ostavite na hladno. Prije serviranja u juhu iscijedite limunov sok.

Vjeko kaže: Krompir su donijeli španski moreplovci prije nešto više od 400 godina iz brdskih predjela Perua. Važnost krompira u prehrani indijanskih plemena i njihovoj mitologiji uočena je pronalaskom predmeta oslikanih motivima krompira krajem 2. vijeka na obalama Perua.

Krompir se vijekovima uzgajao kao ukras kojim su se za vrijeme zabava kitile visoke ličnosti, pa čak i kraljevi. Do upotrebe krompira kao namirnice koja se svakodnevno jela u puku došlo je zbog povremene neimaštine i gladi. Jela od krompira postala su nezaobilazna u svakodnevnoj prehrani iz više razloga: krompir se lako uzgaja, urod mu je velik, zastupljen je u prehrani tokom čitave godine, prihvatljive je cijene, zasitan je, može se jednostavno pripremiti i na najrazličitije načine. Ovisno o vremenu dozrijevanja razlikujemo mladi i stari krompir. Mladi krompir sadrži više šećera, vitamina C i vode, a stari više škroba.

2. Salata od graha

Sastojci: ¼ šoljice maslinovog ulja, sok od 1 limuna, 600 g kuhanog graha, ¼ kašike soli, malo crnog bibera, 1 kašika kosanog peršuna, 1 kašika isjeckanog kopra, 1 kašika isjeckane paprene metvice, 1 kašika vlasca, 1 narezan paradajz, 1 tvrdo kuhano jaje

Priprema: Ulje i limunov sok dobro izmiješajte, pa zajedno sa solju i biberom nalijte na grah. Zatim pospite peršunom, koprom, paprenom metvicom i vlascem. Salatu obložite paradajzom i kriškama tvrdo kuhanog jajeta, te servirajte.

Vjeko kaže: U historiji ljudske prehrane grah, grašak, leću i druge mahunarke nalazimo vrlo rano u upotrebi. Grah je svakako najpoznatija mahunarka, donesen iz Amerike u Evropu u 16. vijeku zajedno s krompirom i kukuruzom. Nijedna povrtlarska kultura osim krompira i paradajza nije razvila toliko sorte i varijacija kao grah. Jednostavno rečeno, grah je nutritivno super hrana. Smeđi, bijeli ili crveni grah jedan je od najboljih biljnih izvora proteina, siromašan je kalorijama, mastima i natrijem. Klijanjem se povećava količina vitamina u grahu, osobito vitamina E i C, a sušenjem zrno ne gubi svoje hranjive sastojke. Grah ne sadrži gluten pa ga mogu koristiti oboljeli od glutenske enteropatije (celijakije).

GLAVNA JELA

1. Musaka od patlidžana i tikvica

Sastojci: 1 veliki patlidžan, 2 tikvice, ½ kg mljevenog mesa, 100 g riže, 1 crveni luk, 3 češnja bijelog luka, 2 paradajza, 3 jajeta, vrhnje za kuhanje, 1 kašika brašna, ulje, so i biber, povrtni začin

Priprema: Patlidžan i tikvice nasijecite na kolutove pa izgrillajte. Meso popržite na sitno sjeckanom luku i pred kraj dodajte usitnjeni paradajz, te začinite solju, biberom, bijelim lukom i povrtnim začinom. Umutite jaja i vrhnje s jednom kašikom brašna. Na dno tepsije pospite rižu, na nju složite grillane patlidžane, pa na njih složite pirjano mljeveno meso i na kraju prekrijte grillanim tikvicama. Sve prelijte smjesom od umućenih jaja i pecite u pećnici oko 20 minuta.

Vjeko kaže: Patlidžan se uzgaja u Kini i Indiji od 5. vijeka. Kasnije se proširio na Daleki Istok, a u Evropi se pojavio tokom 13. i 14. vijeka, najprije u Španiji, gdje su ga, kao i na sjever Afrike, donijeli arapski trgovci. U 15. se vijeku pojavljuje u Italiji, a u 16. na području Balkana.

Iako mu boje variraju od bijele, žute i zelene, a oblici od okruglog do cjevastog, kod nas se najviše uzgaja i prodaje patlidžan ljubičaste boje i duguljastog oblika.

Patlidžani pripadaju grupi velebilja - bilja koje sadrži alkaloide (kao što su paradajz, krompir, slatki feferon). Alkaloidi, koji inače uzrokuju nervne smetnje i probleme s probavom, u patlidžanu se nalaze u niskom udjelu i mogu ih konzumirati gotovo svi, a važno je napomenuti i da se kuhanjem udio alkaloida smanjuje za 50%.

2. Punjeno pile

Sastojci: 1 veće pile, so i biber, 1 kašika Light začina, maslinovo ulje, 2 šoljice riže, 2 šoljice pistacija, 1 kašika grožđica, malo mljevenog cimeta, maslinovo ulje za pečenje

Priprema: Pile očistite, operite i osušite pa ga izvana i iznutra dobro natrljajte solju. Pileće srce i jetricu prepržite na ulju pa izmiksajte štapnim mikserom, dodajte kuhanu rižu, oguljene i nasjeckane pistacije, te grožđice, pa začinite solju, biberom i na kraju cimetom. Sve to dobro promiješajte dok ne dobijete što ujednačeniju masu za nadjev. Tim nadjevom napunite pile, zatvorite čačkalicama i pecite u pećnici na oko 180°C dok sa svih strana ne bude hrskavo i rumeno.

Vjeko kaže: Domaća kokoš uzgojena je od istočnoazijske divlje kokoši bankiva najvjerojatnije prije 5.000 godina. U Kinu je prenesena 1400. godine prije Krista, a zatim se širila prema Zapadu. Perzijanci su je držali svetom životinjom, a Egipćani su koristili posebno grijane zgrade za valjanje pilića. Domaću su kokoš Feničani prenijeli Grcima, a dalje se ona širila cijelim Starim Kontinentom. Kolumbo ju je 1492. g. prenio u Ameriku tako da je ona danas raširena u cijelom svijetu. Studije su pokazale da starija populacija ima smanjen unos proteina, stoga konzumacija pilećeg mesa značajno može poboljšati njihovo zdravstveno stanje. Ljudi koji jedu meso, ali žele smanjiti unos masti, trebali bi jesti piletinu. Najmanji sadržaj masti je u pilećim prsima, a prisutna mast ima manje zasićenih masnih kiselina. Uklanjanjem kože s mesa također se smanjuje i udio zasićenih masti. U frižideru (≤ 4°C) pileće meso može se čuvati 1-3 dana, mljeveno pileće meso najviše 1 dan, a duže čuvanje piletine zahtijeva zamrzavanje. U zamrzivaču (≤ -18°C) pileće meso preporučuje se čuvati do 12 mjeseci (u plastičnoj kesici), a mljeveno pileće meso 2-3 mjeseca. Piletinu nemojte nikad odmrzavati na sobnoj temperaturi jer pogoduje razvoju bakterija na površini mesa iako je unutrašnjost još smrznuta. Najprikladniji je način odmrzavanje u frižideru.

DESERTI

1. Tiramisu od tikve i meda

Sastojci: 300 g pečene tikve, ½ kg sira Mascarpone, ½ l slatkog vrhnja, 100 g meda, 1 pakovanje piškota, 3 žumanca, 2 dl mlijeka, 1 dl kafe, rum i cimet

Priprema: Umutite slatko vrhnje i dodajte mu žumance, Mascarpone, med i izgnječenu pečenu tikvu. U mlijeko umiješajte kafu i rum pa u to potopite piškote i poredajte ih u staklenu zdjelu. Zatim ih prekrijte kremom od tikvi, pa opet poredajte namočene piškote i na kraju završite s kremom. Na kraju tiramisu pospite cimetom umjesto kakaom.

Vjeko kaže: Prema porijeklu razlikujemo bundeve Starog i Novog svijeta. Stari Egipćani i Rimljani poznavali su i pripremali tikvice (Lagenaria vulgaris) i veliku duguljastu buču glatke kore (Luffa cylindrica) koja je prikladna za prehranu čovjeka samo dok je mlada, nedozrela. Mnogo više vrsta bundeva u Europu je doneseno iz Novog svijeta - Amerike, preciznije iz Meksika. To su biljke iz porodice Cucurbitaceae. Iz te porodice najčešće se spominje obična ili poljska bundeva koja daje plodove teške 25-50 kg i kod nas se uzgaja uglavnom za stočnu hranu.

Žućkastonarandžasto meso bundeve sadrži niz dragocjenih i ljekovitih sastojaka. Pored manjih količina bjelančevina, ugljikohidrata i masti, tu je niz vitamina (karotina ili provitamina A, vitamina C, E i K i vitamina B grupe - B1, B2, B6, zatim niacina, folne kiseline i dr.), kao i mineralnih sastojaka (kalija, fosfora, kalcija, željeza). A tu su pektini, celuloza i druga biljna vlakna. Bundeva se uzgaja ne samo zbog jestivog ploda, nego i zbog sjemenki. Kao namirnica, sjemenke bundeve imaju neusporedivo veću hranjivu vrijednost od mesnatog dijela, a čine oko 10 % težine ploda. Bogate su mastima (45 %), bjelančevinama (oko 25 %) i ugljikohidratima (oko 18 %). Znatno su bogatije i vitaminima i mineralima, posebno željezom, fosforom, kalijem, kalcijem.

2. Kompot

Sastojci: Voće -suho i svježe - smokve, kajsije, šljive u konzervi, 250 g šećera, 1 ½ l vode

Priprema: Sve sastojke prokuhajte sa klinčićima i cimetom, te kuhajte dok ne postignete određenu gustinu. Poslužite ohlađeno.

Vjeko kaže: Istraživanja upućuju na to da kajsije poboljšavaju rad mozga i da su važne za intelektualni rad. Djelovanje folne kiseline, kao i bogatstvo kobalta i bakra u marelici čine je idealnim voćem za slabokrvne ljude.

Svježa i suha smokva smirujuće djeluje kod upale bronhijalnih puteva. Svježa sadrži visok udio vode i prirodnih šećera pa je korisna kod oporavka od iscrpljenosti i detoksikacije. Šećer stimulira rad mozga i pojačava pamćenje. U narodnoj je medicini poznato da su izmljevene smokve dobre za čišćenje kože lica, a pomažu i kod akni.

Šljiva je zbog sadržaja vitamina B-kompleksa izuzetan stimulator izmjene ugljikohidrata u organizmu. Pomaže kod psihičkih nemira i poteškoća s koncentracijom, jača srce i imunitet, regulira probavu, čisti organizam i odstranjuje iz njega štetne tvari te potiče rad jetre i popravlja apetit. Laksativno djelovanje šljive ima naročitu prednost jer je, zbog nedovoljne fizičke aktivnosti i načina prehrane savremenog čovjeka, smanjena aktivnost crijeva, naročito kod starijih osoba.

Gusto i TV kuhar Vjeko Kramer vam predstavljaju recepte za ukusna predjela, glavna jela i deserte iz emisije „Lonci i poklopci”

PREDJELA

1. Pašteta od tune

Sastojci: tunjevina, majoneza, senf, crveni luk, kuhana jaja, sok limuna, maslinovo ulje, crne masline, so i biber

Priprema: Tunjevinu iz konzerve izdrobite viljuškom ili u blenderu. Dodajte majonezu i senf te promiješajte. Luk očistite i nasijecite na najsitnije kockice kao i kuhana jaja. Sve sastojke zajedno promiješajte, pa začinite limunovim sokom, maslinovim uljem, solju i biberom. Poslužite u zdjelicama kao dio hladne zakuske ili već namazano na kanape sendviče.

Vjeko kaže: Tuna pripada obitelji tunjeva (Thunnidae) i najpoznatija je krupna plava riba. Kako je njeno meso jako ukusno, u zadnjih je 20-ak godina postala jedna od najtraženijih i najcjenjenijih riba u svijetu uopće. Postoje razne vrste tune, ali najčešće su plavorepa (za koju kažu da je najbolja), žutorepa (nju preferiraju Japanci), skipjack ili prugasta tuna i albacore, koja ima vrlo svijetlo meso pa je još zovu i bijela tuna ili morska piletina.

Tuna je nutritivno vrlo bogata namirnica, dobar je izvor proteina, minerala i vitamina B kompleksa, a poznata je i po izvoru esencijalnih omega-3 masnih kiselina. Proteini su u tuni vrlo kvalitetni, sadrže obilje esencijalnih aminokiselina. Lako su probavljivi i odgovaraju ljudima svih dobi, a uz to tuna ima manje masnoće od govedine, peradi ili svinjetine. Tuna je odličan izvor omega-3 masnih kiselina, u koje se ubrajaju EPA (eikosapentaeoična kiselina) i DHA (dokosaheksaenoična kiselina). Svježa se tuna prodaje u ribarnicama cijela ili u obliku odrezaka. Cijela bi tuna trebala biti uronjena u led dok se odresci polažu na ledenu površinu. Ovisno od sorte, boja mišića tune može biti od izrazito bež, preko ružičaste do tamnocrvene. Osim boje, svježinu ribe određuje i čvrstoća i kompaktnost mesa. Izbjegavajte kupnju tune koja ima suhe ili smeđe mrlje po tijelu, na presjeku jaku promjenu boje oko središnje kosti ili pojavu smeđe boje preko cijele površine odreska. Pri odabiru, osim vidljivih promjena kvarenja, veliku ulogu ima i miris.

2. Salata od hobotnice

Sastojci: hobotnica, kuhani krompir, crveni luk, bijeli luk, mini paradajz, crne masline, maslinovo ulje, aceto balsamico, limnov sok, peršunov list

Priprema: Hobotnicu skuhajte u vodi, pa procijedite nakon 20-ak minuta i ostavite da se ohladi. Kada je hladna, nasijecite je na komadiće, odnosno kolutiće. Dodajte joj crveni luk isječen na kockice i jedan dio sječen na rezance. Također dodajte i sitno sjeckani bijeli luk pa začinite sa maslinovim uljem, acetom balsamicom, solju i biberom. To je osnovni i najjednostavniji recept. Ja volim dodati još malo tanko sječenih kuhanih krompira, crne masline i mini paradajz. Obavezno pospite sa dosta sitno sjeckanog peršunovog lista.

Vjeko kaže: Hobotnica pripada obitelji Octopodidae i najveći je jadranski glavonožac. Najviše je ima u Sredozemlju, ali njome su bogata i druga mora. Živi na dnu među pukotinama stijena. Čitavo je njezino tijelo snažan mišić obavijen sluzavom kožom. Ima veliku glavu i osam jednakih krakova s dvorednim prijanjaljkama, u čijoj se sredini nalaze čeljusti slične kljunu papige. Dio tijela s probavnim i dišnim organima manji je nego što su krakovi, a ima izgled vrećice koja se zove plašt.

Vitamin piridoksin (B6) kojim obiluje meso hobotnice pripada grupi vitamina B kompleksa. Hrana bogata tim vitaminom potiče brojne procese u organizmu koji štite nervni sistem, sudjeluje u razgradnji ugljikohidrata, te sprečava nakupljanje homocisteina u krvi koji uzrokuje bolesti srčano-krvožilnog sistema jer sudjeluje u otvrdnjenju arterija i stvaranju ugrušaka.

Hobotnica se najčešće prodaje svježa ili smrznuta u specijaliziranim radnjama i ribarnicama. Svježa hobotnica mora imati miris po moru, koža joj treba biti vlažna bez sluzi, karakteristične pigmentacije, dok meso treba biti čvrsto i žilavo. Svježinu hobotnice osigurat ćete i kupovinom neočišćene hobotnice jer stajanjem ona poprima neugodan miris, dok očišćena hobotnica može stajati i nekoliko dana.

GLAVNA JELA

1. Piletina i riba pohane u pivu - orli

Sastojci: pileća prsa, fileti oslića, jaja, mlijeko, brašno, pivo, povrtni začin, so i biber, ulje

Priprema: Pileća prsa i riblje filete odvojeno nasijecite na tanje trakice. Začinite povrtnim začinom, solju i biberom. Napravite tekuće tijesto od piva koje se naziva Orli. U žumanca umiješajte malo ulja pa dodajte malo brašna i malo mlijeka. Polako dodajite brašno i pivo, tako da tijesto bude malo gušće od tijesta za palačinke. Na kraju dodajte umućeni snijeg od bjelanaca. Smjesa treba biti pjenasta poput smjese za klasični biskvit. Trakice mesa uvaljajte u brašno, a zatim umočite u tekuće tijesto. Pohujte u dubokoj vrućoj masnoći. Pohovano meso na kraju treba biti zlatno žute boje. Nakon pohanja ostavite odreske na upijajući papir, da se višak ulja ocijedi. Poslužite uz neki majonez umak.

Vjeko kaže: Između ostalog pivo pozitivno utječe na prokrvljenost, cirkulaciju krvi i krvni pritisak, te količinu šećera i vrijednost masnoća u krvi. Stoga dokazano smanjuje rizik od bolesti srca i krvotoka, posebno srčanog infarkta, zgrušavanja krvi, te povišene količine kolesterola i arteroskleroze.

Pivo ima posebno blagotvoran učinak i kada je riječ o bolestima i poremećajima u funkcioniranju mokraćnih organa. Kako djeluje antiseptički i diuretički, odnosno pospješuje izlučivanje mokraće, te tako smanjuje broj bakterija, ono se od pradavnih vremena koristi kao domaći lijek u slučaju upala bubrega, mjehura i mokraćnih puteva, te čestog, otežanog i bolnog mokrenja. K tome, pivo ne samo da ublažava probleme s bubrežnim kamencima nego djeluje i preventivno, odnosno smanjuje rizik za njihovu pojavu.

Jednako tako pivo štiti ljudske kosti, živce i mišiće te smanjuje rizik za pojavu žučnih kamenaca. Ono potiče probavu te, primjerice, smanjuje rizik od infekcije opasnom želučanom bakterijom Helicobacter pylori. Zahvaljujući velikom udjelu vitamina B-grupe, pivo pogoduje ljepoti i zdravlju kože, kose i noktiju. Nadalje, dokazano je i da umjerena konzumacija piva sprečava pojavu dijabetesa u staračkoj dobi.

Naravno, nikad ne treba zaboraviti da je pivo, kao i vino, zdravo samo u razumnim količinama dok u prevelikim količinama pivo kao alkoholno piće ne koristi nego šteti organizmu, prvenstveno jetri, gušterači i želucu.

2. Gratinirano povrće

Sastojci: kuhana mrkva, kuhani grašak, kuhani krompir, kuhana brokula, ribani sir, brašno, mlijeko, maslac

Priprema: Izmiksajte malo kuhane mrkve i kuhanog graška, te napravite bešamel sos tako što ćete popržiti malo brašna na maslacu pa zaliti mlijekom i dodati miksano povrće. U vatrostalnoj posudi složite kuhani krompir i brokulu, te prelijte bešamelom i ribanim sirom pa zapecite u pećnici 10-ak minuta dok se sir ne otopi.

Vjeko kaže: Pravo “zlatno kulinarsko doba” nastalo je u Francuskoj u vrijeme vladavine Louisa XIV. Odmah poslije formiranja francuske Akademije nauka, u Versaju je osnovana i Gurmanska akademija, sastavljena uglavnom od književnika - sladokusaca, u kojoj je glavnu riječ vodio Voltaire. Zahvaljujući tome, u to vrijeme nastali su mnogi čuveni specijaliteti koji i danas predstavljaju prave bisere kulinarskog umijeća. Članovi Akademije često su se sastajali i prikazivali svoja dostignuća, pa je tim sastancima često prisustvovao i sam kralj, poznati ljubitelj dobre hrane. Na takvom jednom skupu je markiz Bešamel, dvorski ministar, s ponosom iznio svoju najnoviju gastronomsku kreaciju, veoma ukusan bijeli sos od putera i mlijeka. Članovi Akademije gurmana bili su oduševljeni, a posebnu pohvalu izrekao je Louis XIV: “Sos bešamel, jer samo tako može da se zove, predstavlja pravo zadovoljstvo za nepca sladokusaca i ja ću od svog kuhara zahtijevati da se ubuduće ovaj sos uvijek nalazi na mojoj trpezi”. Sos bešamel se i danas priprema u svim boljim restoranima i često se koristi kao osnova za neke druge, novije sosove, kao i za pripremu različitih jela.

DESERTI

1. Torta od palačinki s brusnicama

Sastojci: palačinke, čokoladni namaz, prženi lješnici, bademi, orašasti plodovi, pekmez ili džem, brusnice, kakao, šećer u prahu

Priprema: Na tanjiru za torte slažite palačinku na palačinku, a svaku prethodno namažite čokoladnim namazom i pospite nekim od mljevenih orašastih plodova. Dvije ili tri palačinke u sredini premažite nekim pekmezom ili džemom, te pospite brusnicama. Dekorirajte kakaom i šećerom u prahu.

Vjeko kaže: Brusnice sadrže hipuričnu kiselinu koja je prirodni antibiotik, dok antocijani i proantocijanidi potiču obnovu ćelija korisnih za vid. Kao sastojak umaka, osim što olakšavaju probavljivost jela, brusnice čuvaju i probavni sistem od brojnih bakterija i gljivica. Brojna su istraživanja pokazala da sastojci iz brusnica uništavaju i Helicobacter pylori, za koji se pretpostavlja da je u najvećem postotku uzročnik čira na želucu.

Plod brusnice iznimno je bogat vitaminima i mineralima (vitamin C, vitamin A, kalij…) te obojenim tvarima koje nazivamo fitohemikalije. Upravo su brojni bioflavonoidi, čiju su ljekovitost potvrdili laboratorijski testovi, brusnicu lansirali među “top namirnice” iznimno cijenjene u prehrani osoba izloženih stresu. Kao snažan antioksidans pridonosi prevenciji brojnih kardiovaskularnih bolesti i nekoliko vrsta karcinoma. Sok od brusnice i džemovi od brusnice najstariji su načini pripreme jela u sezoni zrenja ploda. Sokom su se krijepili umorni i oporavljali bolesni. Dodatak su i kod pripreme rakija koje su obogaćene ljekovitim biljem. Rijetko se koja namirnica okitila ovako brojnim atributima i potvrdila svoj doprinos zdravlju kao što je slučaj s brusnicom.

2. Kruške s medom

Sastojci: zrele kruške, narandžin sok, med, đumbir, maslac, pistacije i bademi, sladoled

Priprema: Kruške operite i ogulite pa im odstranite sjemenke. Vatrostalnu posudu premažite s malo maslaca i u nju stavite kruške. U zdjelici promiješajete đumbir, med i narandžin sok te s tim prelijte kruške pa pecite u već zagrijanoj pećnici 20-ak minuta dok ne omekšaju. Poslužite ih vruće posute pistacijama i bademima uz sladoled.

Vjeko kaže: Boja, okus, aroma i tekstura meda ovise o cvjetnom nektaru iz kojeg je dobiven (kadulja, lipa, kesten, djetelina, vrijesak, akacija, mješavine cvijeća, eukaliptus, lavanda, majčina dušica, suncokret i brojne druge vrste). Iz tih su razloga različite od lokacije do lokacije. Uz utjecaj ostalih biljaka koje cvatu u vrijeme glavne paše, boja i okus variraju od godine do godine čak i na istoj lokaciji.

Apikultura, tj. držanje pčela za proizvodnju meda, datira iz 2 400 g. p.n.e. Med se vjekovima smatrao svetom hranom zbog svojih izvanrednih slatkih svojstava i zbog toga što je bio rijedak. Koristio se u religiozne svrhe kod poštovanja bogova, za balzamiranje preminulih, kao i u razne medicinske i kozmetičke svrhe.

Med je mješavina najmanje 180 različitih tvari, brojnih organskih kiselina (jabučna, limunska, mliječna, pa čak i mravlja kiselina), različitih vitamina, minerala, enzima, voska, polenovih zrnaca, eteričnih ulja.

Čuvanje meda je vrlo jednostavno. S obzirom da mu je trajnost neograničena zbog velike koncentracije šećera, čuvajte ga na hladnom mjestu, ali ne u frižideru, dalje od izravnog svjetla i u čvrsto zatvorenoj staklenki.

Gusto i TV kuhar Vjeko Kramer vam predstavljaju recepte za ukusna predjela, glavna jela i deserte iz emisije „Lonci i poklopci”

PREDJELA

1. Supa od tri vrste gljiva

Sastojci: Gljive (šampinjoni, bukovače, vrganji, lisičarke…), crveni luk, kuhani krompir, brašno, vrhnje za kuhanje, so i biber, maslac, začin od povrća, pileći temeljac, sitno sjeckani peršunov list

Priprema: Na maslacu ispirjajte sitno sjeckani crveni luk. Kada omekša dodajte gljive isječene na ploške ili rezance, ovisno o vrsti gljiva. Ako želite gušću supu dodajte malo brašna pa zalijte pilećim temeljcem i pustite da se pirja 10-ak minuta. Začinite začinom od povrća, solju i biberom. Nekoliko minuta pred kraj kuhanja dodajte vrhnje za kuhanje i već skuhani izdrobljeni krompir. Na kraju pospite sitno sjeckanim peršunovim listom.

Vjeko kaže: Gljive su neobičan, raznovrstan i nedovoljno proučen svijet. Budući da ne vrše osnovnu funkciju biljaka (fotosintezu) jer ne posjeduju hlorofil, a ne kreću se i ne razmnožavaju spolno poput životinja, ne mogu se svrstati ni u prvo ni u drugo carstvo, već predstavljaju carstvo za sebe.

Od kiselina, u gljivama su najvažnije oksalna i fosforna kiselina, a od mineralnih tvari značajne su količine kalija. Uz plodove mora, najveći su prirodni izvor selena koji je organizmu potreban u malim količinama i ubraja se u najjače antioksidanse, a posjeduje i antikancerogeno djelovanje.

2. Pileća salata

Sastojci: kuhana pileća prsa, crni grah, crveni luk, kuhani celer, svježi celer, cherry paradajz, tartufi, sitno sjeckani peršunov list, slane palačinke; Za dressing: soja sos, maslinovo ulje, sok od limuna, ulje od tartufa

Priprema: Crveni luk i svježi celer isijecite na tanke rezance. Pileća prsa također. Male paradajze isijecite na četvrtine. Kuhani celer izgnječite viljuškom i sve sastojke pomiješajte sa kuhanim crnim grahom. Začinite sa listićima tartufa i sitno isjeckanim listom peršuna. Dressing napravite od soja sosa, maslinovog ulja, limunovog soka i ulja od tartufa. Na kraju sve promiješajte i s tim napunite palačinke.

Vjeko kaže: Domaća kokoš uzgojena je od istočnoazijske divlje kokoši bankiva najvjerojatnije prije

5 000 godina. U Kinu je prenesena 1400. godine prije Krista, a zatim se širila prema Zapadu. Perzijanci su je držali svetom životinjom, a Egipćani su koristili posebno grijane zgrade za valjanje pilića. Domaću su kokoš Feničani prenijeli Grcima, a dalje se ona širila cijelim Starim Kontinentom. Kristofor Kolumbo ju je 1492. g. prenio u Ameriku tako da je ona danas raširena cijelim svijetom.

Piletina je u svijetu vrlo popularna namirnica zahvaljujući izvrsnom okusu, nutritivnoj vrijednosti i pripremi na bezbroj načina. Kao meso, piletina predstavlja primarni izvor proteina u svijetu, a odlična je zamjena za crveno meso tokom cijele godine.

Piletinu nemojte nikad odmrzavati na sobnoj temperaturi jer pogoduje razvoju bakterija na površini mesa iako je unutrašnjost još smrznuta. Najprikladniji je način odmrzavanje u frižideru.

GLAVNA JELA

1. Prženi paradajz

Sastojci: cherry paradajz, kuhani mali krompiri, zelene i crne masline, mrkva, špinat i rukola, maslinovo ulje, peršunov list, soja sos, začin od povrća, so i biber

Priprema: Cijele paradajze prepržite na gril tavi. U wok tavi prepržite masline bez košpica na maslinovom ulju i dodajte kuhani krompir i mrkvu. Začinite sa soja sosom, začinom od povrća i prema potrebi solju i biberom. Na kraju dodajte grilani cherry paradajz i peršunov list. Krompir bi trebali ostaviti cijeli zato birajte sitnije, te obratite pažnju da dressing bude što sočniji. Poslužite na tanjiru na podlozi od svježeg špinata pomiješanog sa rukolom. Ako odlučite ovo jelo ohladiti, trebate samo dodati još malo feta sira i imate izvrsnu salatu, koju možete koristiti kao glavno jelo.

Vjeko kaže: Ljekovito djelovanje nalazi se prije svega u plodovima koji su bogati vitaminom C, karotinom, vitaminom B1, a ima i vitamina E. Uz vitamine u plodovima su sadržane i značajne količine mangana, željeza i bakra. Sok od paradajza snižava krvni pritisak, a povisuje izlučivanje želučanih i crijevnih probavnih sokova, te olakšava probavu. Preporučuje se u dijetama oboljelih od reumatičnih oboljenja, gihta, te srčanih i bubrežnih bolesti. Oprez je potreban radi alkaloida solanina, prirodnog pesticida/fungicida, koji je i za ljude otrovan.

Paradajz je porijeklom iz Perua, s Anda, a uzgojili su ga Asteci u Meksiku. Astetska riječ “tomatl” znači jednostavno “punašno voće” i španski osvajači su ju nazvali “tomate”. Paradajz je, zajedno s kukuruzom, krompirom, slatkim krompirom i čili paprikom, uvezen u Španiju u ranom XVI vijeku, a uvezao ju je Kolumbo.

2. Grilana puretina s umakom od gljiva

Sastojci: pureća prsa, gljive, crveni luk, ulje, začin od povrća, so i biber, curry, mlijeko od kokosa, kokosovo brašno i prženo kokosovo brašno za dekoraciju

Priprema: Puretinu premažite začinom od povrća i biberom, te ostavite da se pajca u ulju. Prepržite je na gril tavi nekoliko minuta s obje strane dok ne dobije lijepe rumene štrafte. Crveni luk ispirjajte na malo ulja, pa kad omekša dodajte gljive te pirjajte još nekoliko minuta. Zalijte sa kokosovim mlijekom, te začinite začinom od povrća i curryem. Ako je umak rijedak zgusnite ga sa malo običnog kokosovog brašna. Prilikom serviranja na tanjiru puretinu samo djelomično prelijte sa umakom i dekorirajte prženim kokosom.

Vjeko kaže: Šampinjoni su jedna od najpoznatijih vrsta jestivih gljiva, svojstvenog mirisa i okusa, koja je sve više zastupljena u svakodnevnoj prehrani. Pravi šampinjoni imaju pravilan, polukuglast klobuk, bijelosive do smeđkaste boje. U prirodi ih nalazimo od maja do oktobra na gnojenim livadama, pašnjacima, šumskim livadama i sl. Šampinjoni, osim toga, spadaju u red rijetkih gljiva koje se naveliko uzgajaju umjetno i prodaju na tržištu. Ova gljiva je bijele boje i jedinstvene arome. Mogućnosti pripreme su neograničene. Dostupne su tokom cijele godine, konzervirane ili svježe.

Gljive su već dugo poznate kao dobar izvor visokokvalitetnih proteina. Proteini tvore tjelesnu strukturu, nalaze se u svakoj ćeliji i tkivu. Tijelo proteine koristi za rast, izgradnju i zacjeljenje kostiju, vezivnog tkiva, kože, unutarnjih organa i krvi. Hormoni, antitijela i enzimi koji reguliraju hemijske reakcije također su proteini.

Ukoliko šampinjone kupujete na tržnici, čuvajte ih u frižideru u papirnatoj kesi, zamotanoj u vlažnu krpu. Tako ćete održati njihovu vlažnost i svježinu nekoliko dana.

DESERTI

1. Jabuke u šlafroku s umakom od suhog voća

Sastojci: jabuke, limunov sok, brašno, jaja, mlijeko, ulje, šećer, suho voće, bademi i lješnici, med i cimet

Priprema: Jabuke ogulite i izvaditi im sredinu te ih narežite na kolutove i pospite limunovim sokom da ne mijenjaju boju. Pomiješajte brašno, šećer i cimet. Umutite smjesu od jaja, brašna i mlijeka, malo gušću nego za palačinke. Kolutove jabuka uvaljajte u mješavinu s brašnom te nakon toga u tekuće tijesto, pa ih pohujte u dubokoj masnoći. Kada su gotove ostavite ih na upijajućem papiru da se ocijede od viška ulja. Suho voće skuhajte u malo vode, oko 5 min. samo da omekša. Skinite s vatre i zasladite s medom, te dodajte malo cimeta. Poslužite vruće uz vruće jabuke i pospite sa krupnije mljevenim bademima i lješnicima.

Vjeko kaže: Stablo jabuke najčešće je kultivirano stablo na svijetu, a kao divlje raslo je u Evropi još u pretpovijesno doba. Pitoma jabuka porijeklom je iz južnog Sibira i Azije, a Grci i Rimljani uzgajali su različite sorte.

Svježe jabuke preporučuje se jesti pola sata prije ili nekoliko sati poslije obroka. Jabuka sadrži veliki postotak vode, u kojoj su otopljeni hranjivi sastojci, te prolazi kroz želudac u roku od 15-20 minuta pa se sve brzo resorbira. Jede li se jabuka s drugom hranom, osobito masnom i bogatom bjelančevinama, zajedno s njima zadržat će se u želucu i do nekoliko sati.

Jabuka je redovna sastavnica dijeta za mršanje, i to iz više razloga. Zahvaljujući sadržaju pektina (netopivog vlakna koje bubri u doticaju s vodom), jabuka uspijeva stvoriti dodatni osjećaj punoće i sitosti. Osim toga, jabuka sadrži i monosaharid fruktozu, šećer koji može izazvati zadovoljenje želje za slatkim, a da ne dolazi do velikih promjena u koncentraciji glukoze u krvi. Iz tog razloga, posljedično se ne povećava izlučivanje hormona inzulina koji može potaknuti uskladištavanje šećera i stvaranje masti iz šećera.

2. Zapečene palačinke punjene sirom i suhim voćem

Sastojci: palačinke, svježi sir, vanilin šećer, šećer u prahu, suho voće

Priprema: Suho voće nasjeckajte i prokuhajte u malo vode. Ohladite i umiješajte sa svježim sirom i šećerom. Zatim napunite gotove palačinke i poredajte ih u vatrostalnu posudu. Zapecite u rerni zagrijanoj na 200°C oko 15 minuta i obavezno poslužite vruće.

Vjeko kaže: Sušeni proizvodi voća dospijevaju na tržište sušenjem tehnološki zrelog voća do stupnja koji omogućuje duže čuvanje. Pojedini proizvodi međusobno se razlikuju prema vrstama voća i načinu sušenja. Sušenje na suncu i vjetru ubraja se među najstarije tehnike očuvanja trajnosti mnogih namirnica; to je prirodni način sušenja. Prilikom sušenja u voću raste koncentracija sastojaka. Postupkom sušenja uklanja se voda, ali ne i kalorije.
Sušeno voće ima nekoliko puta veću energiju od svježeg voća, kao i sastav hranjivih tvari, posebno šećera, željeza i količine biljnih vlakana. Iz tog razloga treba ga konzumirati u manjim količinama. Suho voće, za razliku od svježeg voća, probavlja se duže vrijeme u želucu. Kod odabira suhog voća treba paziti na kvalitetu suhog voća, a najbolje je koristiti prirodno sušeno voće. U prehrani dijabetičara suho voće zadovoljava njihovu potrebu za slatkim, ali samo u onim količinama koje ekvivalentno odgovaraju količini svježeg voća.

Na tržištu uglavnom nalazimo tri osnovna tipa sušenog voća: osušene cijele ili rezane plodove (na kriške, kockice, prutiće i dr.), osušene mljevene proizvode i suhe proizvode u prahu (ekstrakti). Suhi voćni proizvod mora imati boju, miris i okus svojstven voću od kojeg je dobijen.
Na našem tržištu najčešće su od suhog voća zastupljene suhe šljive, suhe smokve, sušeno grožđe, marelice, breskve, jabuke, kruške, višnje, datule, ribizle, banana, ananas, mango, papaja, kokos.

Gusto i TV kuhar Vjeko Kramer vam predstavljaju recepte za ukusna predjela, glavna jela i deserte iz emisije „Lonci i poklopci”

PREDJELA

1. Teleća jetrica u vinu

Sastojci: ½ kg telećih jetrica, 3 glavice luka, 50 g brašna, ulje, 2 dl vina, so i biber, povrtni začin

Priprema: Jetricu isijecite na odreske i pobrašnite pa prepecite na malo ulja. Zatim izvadite na tanjir, a na ostatku ulja prepržite luk isječen na kolutiće. Kada luk omekša dodajte vino i začinite solju, biberom i povrtnim začinom, te dodajte jetricu i pirjajte još nekoliko minuta.

Vjeko kaže: Teleća jetrica je mekana i ima bolji okus od goveđe. Posebno je bogata vitaminima B12 i A, riboflobinom, željezom, ali je i veoma dobar izvor cinka i vitamina C, niacina, te vitamina B5 i B6. S obzirom na to da ima dosta proteina, 100 grama jetrice obezbjeđuje 49 procenata proteina dnevno potrebnih ljudskom organizmu.

Također, zbog bogatstva riboflobinom i vitaminom B6 jetrica je zdrava za srce. Sve u svemu, ova iznutrica odličan je izvor energije. Izvanredno krijepi organizam, te se zato preporučuje djeci, trudnicama i starijim osobama, osim osobama sa povišenim kolesterolom u krvi koje bi trebale izbjegavati jetrice u svojoj ishrani. Ovo meso posjeduje visoku nutritivnu vrijednost, veću od one prisutne u mišićnom mesu.

Kod jetrica i ostalih iznutrica preporučuje se konzumacija isključivo svježe hrane, nikako smrznute, a i od kupovine do pripreme ne bi trebalo proći više od 24 sata (pri tome meso mora obavezno biti u frižideru).

2. Pečena pileća krilca s medom

Sastojci: 1 kg pilećih krilaca, 1 limun, 1 kašika senfa, 1 kašika čilija, 1 kašika meda, 3-4 češnja bijelog luka, 3-4 glavice crvenog luka, susamovo ulje, so i biber, začin za perad

Priprema: Pileća krilca presijecite na dva dijela. Bijeli luk očistite i sitno nasjeckajte. Iscijedite sok iz limuna i sve navedene sastojke pomiješajte s bijelim lukom i limunovim sokom. U toj marinadi marinirajte pileća krilca preko noći u frižideru. Crveni luk očistite i nasijecite na kolutove. Poredajte na dno vatrostalne tepsije i na vrh poredajte krilca, te zalijte marinadom i pecite oko pola sata u već zagrijanoj pećnici na oko 180°C.

Vjeko kaže: “Kašika meda, kašika zdravlja”, poznata je narodna uzrečica. Kašika meda u jutarnjim satima opskrbit će vaš organizam dugotrajnom energijom, a tokom dana vratiti vam izgubljenu energiju. Organizam vrlo lako probavlja med i potpuno ga iskorištava zbog visokog sadržaja invertnog šećera. Kašika meda svakog jutra ojačat će imunološku sposobnost organizma i obogatiti ga vitaminima, posebno B grupe, te mineralima i bjelančevinama.
Kašikom meda također ćete očistiti organizam od štetnih tvari, jer med posjeduje svojstva koja ga čine nezaobilaznim dijelom zdrave prehrane, pa je zima bez meda, propolisa, peludi i matične mliječi nezamisliva. Med je odličan prirodni izvor ugljikohidrata, glukoze i fruktoze. Ugljikohidrati, poznato je,  povećavaju izdržljivost organizma i smanjuju zamor mišića, dok glukoza ima učinak da se brzo apsorbira u tijelu i osigurava brzi izvor energije.

GLAVNA JELA

1. Okruglice od pilećih jetrica

Sastojci: 250 g pilećih jetrica, 3 češnja bijelog luka, 2 zemičke, 2 dl mlijeka, 3 jajeta, 50 g brašna, 100 g prezle, ulje, 100 g sjemenki susama, so i biber, muškatni oraščić, povrtni začin, peršunov list

Priprema: Na ulju propržite usitnjenu jetricu i dodajte joj ocijeđene zemičke koje ste prethodno namakali u mlijeku. Začinite solju, biberom, muškatnim oraščićem, povrtnim začinom pa sve to povežite s jednim umućenim jajetom. Sve ove sastojke izmiksajte i od dobivene smjese oblikujte kuglice. Kuglice zatim uvaljajte u brašno, pa umućena jaja, zatim mješavinu prezle i susamovih sjemenki i pržite u dubokoj masnoći.

Vjeko kaže: Susam ili sezam je jedan od najstarijih začina na svijetu, a sigurno je najstarija biljka koja se sistematski uzgajala radi dobijanja ulja. Jedan pogled na nutritivni sastav susama otkriva prepunu riznicu hranjivih sastojaka. Među nutrijentima se ističu dva jedinstvena spoja: susamin i susamolin. Ovi spojevi pripadaju grupi dijetalnih vlakana zvanih lignani, koji imaju svojstvo snižavanja kolesterola i krvnog pritiska, te povećanja nivoa vitamina E. Sjemenke su bogate bjelančevinama i sadrže sve esencijalne aminokiseline, a naročito su bogate metioninom.

Susam je također izuzetno bogat kalcijem i željezom. Biljka susama tradicionalno se upotrebljava za liječenje raznih nečistoća na koži, a za unutrašnje liječenje kao laksativ i tonik. Listovi djeluju adstringentno, bogati su sluzavim sastojcima, te se rado upotrebljavaju u liječenju dječijih tegoba kao što su kolera, dijareja/proljev, dizenterija, katar i tegobe s mjehurom. Sjeme susama višestruko je korisno za zdravlje: jača živce, podstiče rad srčanog mišića, suzbija gnojenje i ekceme, stvara odbrambene materije protiv raka, uništava gljivice, te se upotrebljava u dijeti kod dijabetesa.

2. Tjestenina s avokadom

Sastojci: 1 avokado, 1 limeta, 1 češanj bijelog luka, 300 g tjestenine, maslinovo ulje, 2 dl vrhnja za kuhanje, šafran, vlasac, so i biber, povrtni začin

Priprema: U slanoj vodi skuhajte tjesteninu pazeći da se ne raskuha pa je procijedite. Avokado ogulite i izvadite mu košpicu. Jednu polovinu izgnječite viljuškom, a drugu nasijecite na tanje ploškice, te pospite sokom limete. Na maslinovom ulju kratko propržite šafran, usitnjeni bijeli luk i avokado, te  dodajte vrhnje za kuhanje i začinite solju, biberom, povrtnim začinom i svježim vlascem. U zeleni umak zatim umiješajte tjesteninu i poslužite dok je toplo.

Vjeko kaže: Avokado (lat. Persea americana) vodi porijeklo iz Centralne i Južne Amerike, gdje je još poznat i pod nazivom “aligatorova kruška” jer njegov oblik i koža podsjećaju na ovu životinju.

Najveći proizvođač avokada je Kalifornija, gdje je ova biljka toliko uobičajena da raste u dvorištima kao kod nas jabuke, šljive ili trešnje.

Avokado pripada nutricionistički najbogatijim i najkvalitetnijim namirnicama, pa je zaista šteta što se kod nas malo jede. U njegovom plodu smjestilo se više od 25 važnih nutrijenata, uključujući vlakna, kalij, vitamin E i B, folnu kiselinu i brojne važne fitohemikalije. U kulinarskom smislu možemo ga konzumirati i kao voće i kao povrće, jer se od avokada spremaju supe, sendviči, deserti i čuveni meksički specijalitet guacamole umak.

Avokado se preporučuje kao zaštita srca i krvnih žila jer sadrži najzdravije oblike masnoća, one nezasićene, koje pomažu u snižavanju kolesterola i sprečavaju njegovo štetno djelovanje. Ispitivanja potvrđuju da djelotvorno sprečavaju i liječe bolesti prostate, te djeluju protiv nekih oblika leukemije. Steroli djeluju pozitivno i na imunološki sistem jer pojačavaju razvoj limfocita, normalizuju nivo šećera u krvi i insulin kod dijabetesa tipa 2.

DESERTI

1. Jabuke u medu

Sastojci: 1 kg jabuka, 1 limun, 1 kašika maslaca, 1 mahuna vanilije, mlijeko, žumance, 1 kašika gustina, 50 g šećera, 100 g meda, 100 g pinjola

Priprema: Ogulite jabuke i odvojite im sjemenke. Pošećerite ih i pospite limunovim sokom pa poredajte u kalup premazan maslacem te pecite u pećnici na oko 180°C oko 20 min. Pinjole prepržite na tavi sa šećerom pa dodajte sjemenke iz mahune vanilije, dolijte mlijeko i zgusnite s malo gustina i jednim žumancem. Dobivenim umakom zalijte jabuke i sve skupa na kraju pospite medom.

Vjeko kaže: Neki ljekari tvrde da se bolesti srca i krvnih žila mogu spriječiti ako se svakoga dana pojede samo jedna jabuka. Korisna je za dobar san, te protiv hroničnog umora, visokog pritiska, vrtoglavice, pretilosti, migrene, proljeva, povraćanja, bolesti grla, opekotina, proširenih vena, opstipacije, išijasa i još mnogo drugih bolesti i stanja.
Svježa jabuka sadrži veće količine pektina koji u organizmu apsorbira vodu i otrove, pa stoga stručnjaci preporučuju barem jedan dan tokom mjeseca jesti samo jabuke i piti sok od jabuka, kako bi se iz organizma izbacili svi otrovi koji se nakupljaju konzumiranjem namirnica životinjskog porijekla. Nutricionisti predlažu da godišnje pojedemo barem 30 do 40 kilograma jabuka, a oni koji se ne hrane pravilno, još i više! Jabuka olakšava probavu, a sadrži mnoštvo korisnih tvari koje potiču rad odbrambenog sistema, onemogućuju taloženje masti u jetri, te štite od karcinoma. Jabuka pored vode, šećera, pektina, vitamina A, B i C sadrži i organske kiseline kao što su jabučna, limunska, mravlja i karbonska.

2. Štrudla s kruškama

Sastojci: ½  kg jufke, 1 kg krušaka, 2 dl vrhnja za kuhanje,  2 jajeta, 1 kašika gustina, 200 g šećera, 1 limun, 1 mahuna vanilije, 200 g mljevenih badema, 100 g sjeckanih badema, ulje

Priprema: Kruške ogulite i izvadite im košpice. Nasijecite ih na tanje ploške i pospite limunovim sokom i polovinom šećera. Jaja umutite s drugom polovinom šećera i vrhnjem te dodajte gustin, ribanu limunovu koru i sjemenke izvađene iz mahune vanilije. Jufku stavite na navlaženu krpu i premažite s malo ulja, te na nju stavite još jednu jufku i pospite mljevenim bademima, pa na njih rasporedite kruške i premažite umućenim jajima te pospite listićima badema. Pomoću krpe urolajte štrudlu i stavite na pleh. Pecite u ranije zagrijanoj pećnici oko 30 minuta na oko 180°C.

Vjeko kaže: Kruške sadrže dosta vode, ali ono najbolje u njima je što podstiču dobro raspoloženje, jer učestvuju u proizvodnji hormona sreće. Kruške su bogate folnom kiselinom, sadrže brojne mineralne supstance i mikroelemente, te organizam snabdijevaju vitaminom C. One podstiču rad bubrega i mokraćne bešike, te u velikoj mjeri popravljaju krvnu sliku.

Zahvaljujući velikoj sadržini kalija, kruška pomaže u sprečavanju pojave artritisa i reume, a folna kiselina koje ima u kruški neophodna je i za dobar neuromišićni rad. Kruške se često preporučuju kao voće koje proizvodi najmanje alergijskih reakcija i zato se savjetuju majkama kao prvo voće koje bi trebalo da uvedu u bebinu ishranu.